Riža

Zbog niskog sadržaja natrija riža je idealna prehrana kod osoba sa hipertenzijom i bolesti srca. Sadrži malo bjelančevina te ima alkalizirajuće djelovanje.

Riža, ili latinski oryza sativa je najvažnija žitarica dalekog istoka. Spada u porodicu Gramineae kao i ostale žitarice.Postoje variateti riže koje imaju crvenu boju i „divlje riže“ koje imaju crnu boju. Rafinirana riža je bijele boje, parboilid je djelomično rafinirana i toplinski obrađena riža žućkasto bijele boje dok je integralna riža smeđkaste boje.

Riža sadrži do 7% bjelančevina za razliku od zobi koja ima 17% i pšenice koja ima 10%. Riža ne sadrži gluten odnosno gliadin pa je pogodna za osobe s alergijom na gluten (celiakija). Siromašna je s aminokiselinama lizinom i triptofanom pa ju je potrebno kombinirati sa mahunarkama npr. lećom ili graškom (rizi bizi). Bijela riža ne sadrži skoro nikakve masnoće jer se one nalaze većinom u klici. Integralna riža ima oko 2,7% masnoća dok zob ima 6,9%. Te masnoće su visoke biološke vrijednosti i pretežno su višestruko nezasićene.
Riža ima oko 80% ugljikohidrata i to većinom u obliku škroba. Ne sadrži vitamin A i C kao što to ne sadrže ni druge žitarice. Integralna riža sadrži vitamine B1, B2, B6, nijacin (vitamin B3 ili PP) i vitamin E dok bijela riža te vitamine skoro uopće nema. Zbog toga konzumacija samo bijele rafinirane riže može dovesti do nedostatka vitamina B1 i bolesti koja se naziva beri beri. Tu bolest karakterizira oštećenje živaca i srca, gubitak apetita, umor, probavne nepravilnosti i slabost u rukama i nogama. Konzumacija samo bijele riže može dovesti i do anemije jer sadrži malo željeza. Kombinacijom s povrćem i s dodatkom par kapi limuna možemo riješiti ovaj problem.
Riža sadrži samo 1mg natrija na 100g što je vrlo malo pa je izuzetno pogodna za prehranu ljudi s visokim krvnim tlakom i kardiovaskularnim bolestima. Sadrži relatvno malo kalija, kalcija i željeza te je vrlo lako probavljiva. Želimo li povećati hranjivu vrijednost riže, moramo ju kombinirati sa mahunarkama, povrćem ili mlijekom. Riža se koristi kao prva hrana i za akutne faze proljeva. Za poboljšanje okusa kombinira se sa mrkvom ili se malo posoli i doda par kapi ulja, naribane jabuke i jogurt. Riža pomaže kod obnove crijevne sluznice kod kolitide ili problema sa probavom.
Da bi se dopunio gubitak tekućine i minerala kod problema sa proljevom i tako se preventivno zaštitili od dehidratacije i demineralizacije, preporuča se, pogotovo kod djece napraviti napitak od riže. Napravit ćete ga tako što ćete u jednu litru vode staviti dvije velike žlice bijele riže i kuhati sve dok se potpuno ne raskuha. Nakon toga procijedite tekućinu i ohladite.U tekućinu stavite nekoliko kapi limuna i malo soli zbog okusa. Takvim ćete napitkom dopuniti izgubljenu tekućinu, minerale – prije svega kalij i unijet ćete škrob koji zaustavlja proljev. U ljekarnama ćete naći i kombinaciju riže sa sokom od mrkve.
Integralna riža zbog svog visokog sadržaja vlakana koja usporavaju apsorpciju žučnih kiselina u crijevima koja se kasnije koriste kod proizvodnje kolesterola u organizmu, služi za snižavanje kolesterola u krvi. Isto tako riža je dobra za snižavanje kolesterola u krvi jer ne sadrži kolesterol i sadrži vrlo malo masnoća.
Zato što riža sadrži malo bjelančevina i zato što ima alkalizirajuče djelovanje preporučuje se za sniženje mokraćne kiseline u krvi koja uzrokuje bolest giht i gihtov artritis. U tom slučaju je isto tako pogodno kombinirati rižu i s drugom biljnom prehranom.

Obogatite svoj jelovnik sa različitim kombinacijama proizvoda od riže!

Komentari