Kokos

Svoje ime kokos je dobio od portugalske riječi "coco", što znači "nasmješena faca ".

(Lat. Cocos nucifera, engl. coconut)
Kokos najvjerojatnije potječe iz Malezijskog arhipelaga, iako je danas proširen u svim područjima svijeta sa tropskom klimom. Smatra se da se ta biljka proširila tropskim svijetom oceanskim strujama koje su rasprostranile kokosov orah, u kojemu sjemenka može proživjeti mjesecima.
Kokosova palma uvijek raste kraj vode koju obilato koristi u sedamdesetak godina svog životnog vijeka.
Godišnje na svakoj palmi izraste i više od stotinu kokosovih oraha. Svoje ime kokos je dobio od portugalske riječi "coco", što znači "nasmješena faca ". Naime, portugalske istraživače je kokosov orah sa svoje tri rupe - "oka", asocirao na ljudsku glavu.
Kokosov orah je građen od nekoliko slojeva. Vanjski tamno smeđi, "dlakavi" tvrdi oklop, ima na dnu, odnosno na bazi tri rupe. Nakon njega slijedi tanka smećkasta "koža", zatim kremasto bjelkasto kokosovo meso koje se jede, i na kraju, u sredini, mutan kokosov sok. Taj se sok često pogrešno naziva kokosovim mlijekom, pošto se pravo kokosovo mlijeko proizvodi iz njegovog "mesa".
Ista sirovina se koristi u proizvodnji kokosovog ulja. Ono je veoma bogato zasićenim masnim kiselinama, tako da je u prehrani najbolje koristiti, kao što je to slučaj i sa svim ostalim vrstama oraha, sam originalni plod. 86% kalorija iz kokosa dolazi iz njegovih masnoća, od kojih je najveći dio zasićen, što nije baš česta pojava u biljnom svijetu, niti najzdravija varijanta. Naime, zasićene masne kiseline podižu kolesterol u krvi. No, kod vegetarijanaca je dokazano da taj negativni učinak kokosovih masnoća izostaje.

Kokosov se orah, osim u prirodnom stanju, danas najčešće prodaje u obliku kokosovog brašna, kokosovih mrvica ili kokosovih pahuljica, sirovih ili sušenih, zaslađenih ili nezaslađenih.

Komentari