Početna Namirnice Kikiriki

Kikiriki

Kikiriki kao grickalica ili ukusan i zdrav namaz vole djeca i odrasli po cijelom svijetu. Bilo gladan ili sit, kikiriki je pravi HIT!

Kikiriki , ili latinski arachis hypogea pripada porodici leguminoza ili mahunarki. Biljka naraste tek 30-40 cm u visinu a plod se razvija u zemlji. Nakon cvatnje plodnica cvijeta se povuče u zemlju gdje dozrijeva. Tako se ne radi o korijenu ili gomolju već o sjemenkama koje dozrijevaju u mahunama. U mahunama se najčešće nalaze dvije sjemenke kikirikija.

Kada govorimo o kikirikiju nije riječ o orašastom plodu iako se vrlo često koristi u pekarstvu i slastičarstvu kao jeftinija alternativa orašastim plodovima, a može se koristiti i u kombinaciji sa njima kod proizvodnje slastica, keksa ili u smjesama za grickanje. Kikiriki se najčešće koristi prženi i slani (odnosno u ljusci ili bez ljuske) a za pripremu kuhanih jela se koristi oljušteni sirovi kikiriki.

Od kikirikija se također proizvodi ulje, namaz i brašno. Po svom sadržaju ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vitamina B1, C, E, nijacina (B3) kao i kalcija, magnezija i kalija bogatiji je od mesa ili jaja. Osim toga ne sadrži kolesterol niti zasićene masne kiselina kao meso i jaja a sadrži sve osnovne hranjive sastojke u nadprosječnoj količini. Zato kikiriki nije dobro koristiti kao grickalicu uz televiziju jer bi zbog visoke kalorične vrijednosti izazvao pretilost.

Ako bismo odjednom pojeli veliku količinu kikirikija i ne bismo ga dobro prožvakali, mogli bismo dobiti bolove u želucu i usporila bi nam se probava. Ako se konzumira umjereno, kao dopuna drugoj hrani, organizam ga dobro prima i probavlja. Neke osobe također na žalost mogu imati alergiju na kikiriki kao što je to slučaj sa laktozom, sojom, glutenom, sezamom, paradajzom i slično.

Kikiriki sadrži oko 26% bjelnačevina u odnosu na meso koje ih ima samo 20%. Te su bjelančevine siromašne aminokiselinama metionin, lizin i treonin. Da bismo nadopunili te esencijalne aminokiseline kojih je u kikirikiju malo, moramo ga koristiti sa integralnim žitaricama od kojih ćemo dobiti metionin, sa mahunarkama koji su izvrsni izvor lizina i treonina te sa delikasnim sušenim kvascem koji je izsvrstan izvor metionina i treonina.

Kikiriki sadrži skoro 50% masti, većinom nezasićenih masnih kiselina uglavnom linolne i linolenske, koje organizam nije u stanju sam sintetizirati pa se moraju primati hranom. Masne kiseline su važne kod stvaranja i regeneracije kože i živčanih stanica. Isto tako su neophodne za dobro funkcioniranje imunog sustava i osnovni su izvor energije za srčani mišić, za razliku od mozga koji treba glukozu.

Sadrži oko 8% ugljikohidrata, većinom u formi škroba i maltoze. Zbog toga je potrebno dobro ga prožvakati kod konzumacije kako bi već u ustima počela razgradnja djelovanjem enzima ptialina koji se nalazi u slini. Ne radimo li tako doći će do napuhavanja jer će kikiriki fermentirati u debelom crijevu.

Kikiriki je bogat izvor vitamina B skupine, prije svega vitamina B3 ili nijacina, vitamina B1, B2, B6 te vitamina E kojeg ima (9,13mg na 100g - dok ga u maslacu i jajima ima oko 1-1,5mg). Od minerala sadrži najviše kalija (705mg na 100g), P, Ca, Mg i Fe. Skoro ne sadrži Na. a od mikroelemenata sadrži Zn, Cu, Mn kojih ima više od ribe i mesa. Također sadrži oko 8% prehrambenih vlakana.

Zbog visokog sadržaja nijacina - B3 i nezasićenih masnih kiselina idealan je kod liječenja kožnih problema jer oni zajedno pospješuju staničnu regeneraciju. Ulje od kikirikija se koristi kod ekcema, suhe i popucane kože i kod dermatitida općenito.

Preporuča se kod srčanih bolesnika kao i kod osoba sa visokom razinom kolesterola u krvi jer su  masne kiseline glavni izvor energije za srčani mišić a ujedno djeluju na snižavanje razine kolesterola u krvi i prevenciju ateroskleroze pa time poboljšavaju i cirkulaciju krvi.

 

* obvezno polje

Trenutno nema komentara

Komentari