Početna Blog Zašto čokolada nije zdrava

Zašto čokolada nije zdrava

Čokolada sadrži pojedine biološki aktivne tvari koje potencijalno uzrokuju nenormalno ponašanje i psihološke senzacije koje odgovaraju onima potaknutima ostalim sredstvima ovisnosti.

Osnovna tvar iz koje se proizvodi čokolada jest biljka kakaovca (Theobroma cacao) koja potječe iz tropskih predjela. To je u biti mahunarka čije se sjemenke suše i fermentiraju, te prže da bi se uništila octena kiselina nastala fermentacijom. Na kraju se sve to melje u kakaov maslac ili kakaov prah. To je osnovna sirovina iz koje se proizvodi prava, crna i gorka čokolada. Gorčina je u prirodi obično znak opomene za organizam da se u ustima nalazi nešto štetno. No, iako se na taj način ne uklanja opasnost, takvoj se čokoladi dodaju velike količine šećera i poboljšivači ukusa, a ponekad i mlijeko, vrhnje ili ulje da bi se dobila ukusna, slatka čokolada. Na taj način nastaje sadržajno prebogata i nezdrava živežna namirnica, s većim količinama skrivenog šećera i masnoća.

Čokolada u sebi sadrži mnoge kemijske tvari koje negativno utječu na naše zdravlje i stvaraju jednu vrstu ovisnosti. To se naročito odnosi na djecu koja obilno troše različite proizvode koje sadrže kakaovac. Složene molekule - metilksantini, koje spadaju u skupinu alkaloida zastupljene su u čokoladi u dvije verzije: 1,3,7 - trimetilksantin ili kofein (onaj isti iz crne kave, indijskog čaja ili kola napitaka) i 3,7 - dimetilksantin ili teobromin.

100 grama mliječne čokolade sadrži oko 40 mg kofeina i 210 mg teobromina. Malo dijete koje popije šalicu kakaoa ili pojede prosječnu čokoladicu dobilo je, proporcionalno svojoj tjelesnoj težini, jednaku količinu kofeina koju dobije odrastao čovjek koji popije šalicu crne kave.

Koji su učinci kofeina i teobromina?
Kofein stimulativno djeluje na centralni nervni sustav, potiče pojačano izlučivanje želučane kiseline što vremenom može dovesti do čira u probavnim organima, usporava protok krvi kroz mozak, ubrzava bazalni metabolizam tijekom određenog vremena, a nakon toga dolazi do lagane depresije, razvija ovisnost, djeluje diuretski, smanjuje učinak antiepileptika, dovodi do hipoglikemije... Veća količina kofeina dovodi do nesanice, glavobolje, anksioznosti, iritabilnosti, depresije, a ponekad i do tremora, palpitacija, ubrzanog disanja, mučnine, agitacije... Teobromin je diuretik, tako da potiče produženo mokrenje djece u krevet, ima blagi stimulativni učinak na centralni nervni sustav i potiče hipoglikemiju. Također potiče skladištenje masnoća i debljanje svojim učinkom na cAMP.

Učinak teobromina se u čokoladi pojačava pod utjecajem kofeina. Osim toga, metilksantini potiču opstipaciju. Još 1939. godine Journal of American Medical Association je upozoravao: "Uzimajući u obzir da je kakao napitak koji koriste djeca, moramo upozoriti da je to stimulans sličan crnoj kavi." Journal of American Dietetic Association, u jednom članku od 1999. godine govori: "Čokolada sadrži pojedine biološki aktivne tvari (metilksantine, biogene amine i neke posebne masne kiseline) koje potencijalno uzrokuju nenormalno ponašanje i psihološke senzacije koje odgovaraju onima potaknutima ostalim sredstvima ovisnosti."

Danas se sve češće dijagnosticiraju alergije na čokoladu. U biti, takve alergijske reakcije čovjek ne dobiva na samu čokoladu već na onečišćenja koja su u određenom postotku dozvoljena unutar same čokolade - to su dijelovi insekata i glodavaca, te njihove izlučevine koje su tu ostale nakon fermentacije mahuna kakaovca. Taj je proces važan radi dobivanja prave arome čokolade, a traje 3 do 8 dana. U tom periodu tone biljaka leže razasute po poljima ili dvorištima proizvođača i tada insekti i glodavci dolaze u dodir sa sirovinom. To pogoduje i razvoju plijesni, među kojima je i kancerogeni aflatoksin. U kasnijem tijeku proizvodnje moguća su zagađenja i drugim mikroorganizmimia (Salmonellama, Yersiniom...)

Sve ove, a i neke druge, nespomenute činjenice upozoravaju nas na štetnost korištenja te omiljene namirnice. No, srećom, za ljubitelje čokolade postoji jedan odličan nadomjestak - rogač. To je također mahunarka, ali ona u sebi ne sadrži metilksantine, nije joj potrebno zaslađivanje pošto je njen prirodni ukus sladak i nije joj potrebna fermentacija za razvoj arome. Osim toga, ta je biljka bogata mnogim vrijednim hranjivim sastojcima.

Nakon svih ovih podataka, pošteno je svakako spomenuti i činjenicu da se posljednjih nekoliko godina pojavljuju članci koji uzdižu upotrebu čokolade radi vrijednih fitokemikalija koje su pronađene u njoj. I istina je, budući da je čokolada nastala iz biljke, u njoj se neminovno nalaze fitokemikalije, posebno proantocijanidi. No, sve ono što je do sada rečeno o čokoladi je također istina. Srećom, pronatocijanidi se ne nalaze samo u čokoladi već i u mnogim drugim namirnicama biljnog podrijetla. Između ostalog, to su marelice, breskva, trešnja, jagoda, jabuka, kupina, grah, maline i grožđe. Svi ovi kosim slovima označeni plodovi sadrže u sebi više proantocijanida nego čokolada.

I zato birajmo razumno, smanjimo upotrebu onoga što nije najbolje i učimo sebe i svoju djecu najzdravijim alternativama!

Pripremila: Dr. Roberta Katačić

Komentari