Početna Blog 7 najčešćih grešaka u suvremenoj prehrani

7 najčešćih grešaka u suvremenoj prehrani

0 Komentara

Suvremeni se čovjek u razvijenom svijetu često hvali kako se hrani bogatije i profinjenije od mnogih siromašnih ljudi danas i u prošlosti . Međutim,  za ovu svoju prednost plaća visoku cijenu – u nepotrebnim bolestima, invalidnosti i preranoj smrti.

U čemu griješimo?
Mi danas jedemo previše  – previše šećera, previše masnoća, previše nepotrebnog kolesterola i prevelike količine soli. Unosimo prekomjernu količinu kalorija i jedemo prečesto.

Takvo je obilje pridonijelo postavljanju temelja mnogim bolestima: koronarne bolesti, moždanog udara, visokog krvnog tlaka, artritisa, šećerne bolesti odraslih, gojaznosti i mnogih vrsta raka. Ove su bolesti krive za tri četvrtine smrtnih slučajeva u našoj zemlji. One su povezane sa životnim navikama, a posebno s načinom prehrane.

Prehrana kao uzrok bolestima? Tu se svakako misli na pesticide i konzervanse? To može zvučati nevjerojatno, ali pesticidi i konzervansi se ne nalaze na listi najgorih prijestupnika! U nastavku izlažemo popis mnogo ozbiljnijih krivaca:

1. ŠEĆER
Nacionalni istraživački savjet SAD-a izvješćuje da mnogi ljudi uzimaju do dvadeset posto dnevnog unosa kalorija iz prerađenih šećera i sladila. Takvi šećeri su prazne, gole kalorije, budući da su lišeni vlakana i hranjivih tvari. Zbog svoje velike kaloričnosti oni su vrlo pogodni za poticanje gojaznosti.

2. RAFINIRANE NAMIRNICE
Nekada se smatralo da su rafinirane namirnice dobre jer su iz njih uklonjeni nepotrebni grubi sastojci. Danas učimo kako su vlakna i te kako dragocjena i potrebna jer nas čuvaju od nekih vrsta raka, stabiliziraju šećer i kolesterol u krvi, pomažu nam pri održavanju normalne tjelesne težine i smanjuju pojavu smetnji u probavnom traktu poput žučnih kamenaca, hemoroida, divertikulitisa i zatvora.

3. SOL
Većina stanovnika zapadnih zemalja uzima deset do dvadeset grama (dvije do četiri čajne žličice) soli dnevno. To je mnogostruko više od stvarne potrebe tijela i ta količina soli uvelike opterećuje organizam pridonoseći razvoju visokog krvnog tlaka, raznih srčanih problema kao i nekih bubrežnih bolesti.

4. MASNOĆE
Većina ljudi nije svjesna da svakodnevno preko masnoća unosi prosječno 37 posto kalorija. To je mnogo više nego što organizam može rutinski preraditi. Zbog toga dolazi do štetnih posljedica kao što su začepljenja krvnih žila, impotencija, oštećenje srca i mozga. Prehrana zasićena masnoćama također pridonosi prekomjernoj tjelesnoj težini, pojavi šećerne bolesti tipa II i određenih vrsta raka.

5. BJELANČEVINE
Jelovnik bogat mesom i drugim proizvodima životinjskog podrijetla nudi više bjelančevina, masnoća i kolesterola nego što ih organizam može iskoristiti. Ljudi u zapadnim zemljama uzimaju dva do tri puta veću količinu bjelančevina od preporučenih vrijednosti. Znanstvenici danas znaju da je to štetno i da bi smanjenje unosa bjelančevina kao i masnoća bitno poboljšalo zdravlje i potaknulo dugovječnost.

6. NAPICI
Djeca i odrasli ljudi rijetko piju vodu. Umjesto toga, svakog se dana  popiju nebrojene litre gaziranih pića, piva, vina, crne kave, čaja i sokova. Budući da većina ovih pića obiluje kalorijama (iz šećera i alkohola), ona mogu nepovoljno djelovati na razine šećera u krvi i obezvrijediti napore uložene u kontrolu tjelesne težine. Kofein, fosfati i druge kemikalije iz različitih napitaka dodatna su opasnost po zdravlje.

7. GRICKALICE
Prava, prirodna i zdrava hrana zamijenjena je namirnicama umjetnih aroma koje nadražuju i zadovoljavaju izopačeni ukus. Osobe svih uzrasta teže za nezdravim grickalicama koje se nude učenicima, studentima, radnicima, te ponekad čak i bolesnicima. Tijekom radnog vremena stanka za kavu, bombon ili čokoladicu uobičajena je navika, a i u domu se stalno nešto gricka. Dobro i kvalitetno pripravljeni obiteljski obroci danas su pravi izuzetak. Takvo jedenje između obroka remeti probavu, preopterećuje želudac i česti je uzrok napuhnutosti i loše probave.

Postoji li uopće nešto sigurno za jelo?
Naravno! Sjetite se voća; stotine različitih plodova zadivljujućih boja, raznovrsnog sastava i obilja okusa. Poslužite se povrćem, salatama, krumpirom. Uključite u svoj jelovnik mahunarke – sve vrste graha, leću, slanutak, bob, soju – mnoštvo oblika, boja i okusa. Ne zaboravite na žitarice – osnovnu namirnicu pravilne prehrane i zlatni rudnik ukusne i zdrave hrane.

Prehrana s raznolikim biljnim namirnicama pružit će organizmu svu potrebnu masnoću, bjelančevine, biljna vlakna, ugljikohidrate i druge potrebne hranjive tvari. Ona je, ekološki gledajući, prikladna i najprihvatljivija, a ukoliko se dobro isplanira, može smanjiti materijalne troškove i izdatke za hranu ponekad i za polovinu.

Ali ono što je najbolje jest njezino svojstvo da usporava i često sprečava pojavu većine smrtonosnih bolesti modernog svijeta. Uporabom namirnica biljnog podrijetla bogatih vlaknima možete jesti veće količine hrane bez bojazni od taloženja nepotrebnih kilograma i uživati u dobrom zdravlju i vitalnosti.

Pripremila: Dr. Roberta Katačić

* obvezno polje

Trenutno nema komentara

Komentari

Povezani proizvodi