Danas je badem (lat. Prunus amygdalus var. dulcis, engl. almonds) orašasti plod koji se najviše uzgaja i daje najveći svjetski urod, od čega 70% otpada na Kaliforniju. Postoje mnoge vrste koje se međusobno razlikuju po obliku i okusu – slatkom ili gorkom. Dok se slatki badem koristi u ishrani, različiti ekstrakti badema proizvode se od gorkih sorti.
Stablo badema srodno je breskvama, šljivama i marelicama, s tom razlikom što se ne koristi meso ploda, već tzv. koštica, odnosno sjeme. Sjemenke marelice toliko su slične bademima da se zajedno s njima koriste u proizvodnji marcipana.
Bademi su najalkalniji orašasti plodovi, što znači da ne stvaraju kiselu reakciju u tijelu. Osim toga, vrlo je uravnoteženog sastava nutrijenata, pa slovi za najzdraviji i najpotpuniji orašasti plod, poput jabuke među voćem.
52% njegove težine čine masti, od čega je 67% nezasićenih. Vrlo dobra i zdrava kombinacija esencijalnih masnoća, proteina i vlakana omogućuje bademu pozitivan učinak na razinu kolesterola u krvi – preporučuje se, naime, za njegovo snižavanje.
Bademi su jedan od najbogatijih izvora vitamina E u prirodi; a riječ je o vitaminu koji djeluje protiv stvaranja slobodnih radikala, odnosno kao antioksidans. Uz fitokemikalije kvercetin i kemferol, kojih ima i u bademima, ovaj antioksidans ima zaštitni učinak protiv raka. U bademima nalazimo i brojne vitamine B kompleksa, posebice niacin, te brojne minerale od kojih izdvajamo kalcij, od kojih su bademi najbogatiji među orašastim plodovima. Njegovi nutrijenti, posebice bjelančevine, idealno se nadopunjuju s onima iz žitarica i mahunarki (nedostaje mu aminokiselina lizin), pa je najbolji za te kombinacije - npr. u obliku muslija.
Bademe možemo koristiti i izmiksane u obliku "maslaca od badema" ili od njih napraviti vrlo ukusno mlijeko. Stavimo li bademe nakratko u kipuću vodu, lako će im se oguliti smeđa kožica; a tako oguljeni bademi imat će blag okus i glatku konzistenciju što je posebno pogodno za pripremu "maslaca". Osim toga, bit će još ukusniji ako ga lagano tostiramo oko 5 minuta. Možemo ga koristiti i u pripremi vrlo ukusnih kolača, torti i drugih slastica.
| NUTRIENTI |
|
KOLIČINA U 100 g |
| Energetska vrijednost |
|
2432 kJ
579 kcal |
Masti
su zasićene masne kiseline |
|
50 g
3,8 g |
| Ugljikohidrati |
|
21,6 g |
| Vlakna |
|
12,5 g |
| Proteini |
|
21,2 godine |
| VITAMINI |
|
|
| Vitamin B1 (tiamin) |
|
0,205 mg |
| Vitamin B2 (Riboflavin) |
|
1,138 mg |
| Vitamin B3 (niacin) |
|
3,618 mg |
| Vitamin B6 (piridoksin) |
|
0,137 mg |
| Vitamin B9 (folna kiselina) |
|
44 µg |
| Vitamin E |
|
25,6 mg |
| MINERALI |
|
|
| Kalcij (Ca) |
|
269 mg |
| željezo (Fe) |
|
3,71 mg |
| magnezij (Mg) |
|
270 mg |
| fosfor (P) |
|
481 mg |
| kalij (K) |
|
733 mg |
| Natrij (Na) |
|
1 mg |
| cink (Zn) |
|
3,12 mg |
Tablica prikazuje prosječne nutritivne vrijednosti.
Izvor: USDA Nacionalna baza podataka o hranjivim tvarima za standardnu referencu,
izdanje 26 (siječanj 2014.)
Dodaj novi komentar.
Trenutno nema komentara
Komentari