Danas je badem (Lat. Prunus amygdalus var. dulcis, engl. almonds) orašasti plod koji se najviše uzgaja i daje najveći svjetski urod, od kojeg 70% otpada na Kaliforniju. Postoje mnoge vrste koje se međusobno razlikuju po obliku i po okusu - slatkom ili gorkom. Dok se slatki badem koristi u prehrani, iz gorkih sorti se proizvode različiti bademovi ekstrakti.
Bademovo stablo je srodno breskvi, šljivi i marelici, s tom razlikom što se kod njega ne koristi meso ploda, već tzv. koštica, odnosno sjemenka. Sjemenka marelice je toliko slična bademu da se zajedno sa njime koristi u proizvodnji marcipana.
Badem je najlužnatiji orašasti plod, što znači da u tijelu ne stvara kiselu reakciju. Osim toga, u njemu je veoma uravnoteženi sastav hranjivih tvari, tako da je poznat kao najzdraviji i najcjelovitiji orašasti plod, slično jabuci među voćem.
52% njegove težine otpada na masnoće, od kojih je 67% nezasićeno. Veoma dobra i zdrava kombinacija esencijalnih masnoća, bjelančevina i vlakana omogućava pozitivan učinak badema na razinu kolesterola u krvi - naime, on se preporučuje za njegovo snižavanje.
Badem je jedan od najbogatijih izvora vitamina E u prirodi; a to je vitamin koji djeluje protiv stvaranja slobodnih radikala, odnosno antioksidantno. Uz fitokemikalije kvercetin i kempferol koje se također nalaze u bademu i taj antioksidans djeluje zaštitno protiv raka. U bademu nalazimo i mnoge vitamine B kompleksa, naročito niacin, te brojne minerale, od kojih izdvajamo kalcij kojim je badem najbogatiji među orašastim plodovima. Njegove se hranjive tvari, naročito bjelančevine, idealno nadopunjuju sa onima iz žitarica i mahunarkama (nedostaje mu aminokiselina lizin), tako da je on najbolji za te kombinacije - npr. u obliku muslija.
Badem možemo koristiti i izmiksanog u obliku "bademovog maslaca" ili od njega možemo napraviti veoma ukusno mlijeko. Ukoliko bademe stavimo kratko u kipuću vodu, njihova smeđa kožica će se lako oguliti; i takvi će oguljeni bademi imati blagi okus i glatku konzistenciju, što je naročito pogodno pri pripremi "maslaca". Osim toga, još će ukusniji biti ako ga lagano, oko 5 minuta prepečemo. Također ga možemo upotrebljavati pri pripremi veoma ukusnih kolača, torti i drugih slatkiša.
| NUTRIJENTI |
|
KOLIČINA U 100 g |
| Energetska vrijednost |
|
2432 kJ
579 kcal |
Masti
od toga zasićene masne kiseline |
|
50 g
3,8 g |
| Ugljiikohidrati |
|
21,6 g |
| Vlakna |
|
12,5 g |
| Bjelančevine |
|
21,2 g |
| VITAMINI |
|
|
| Vitamin B1 (Tiamin) |
|
0,205 mg |
| Vitamin B2 (Riboflavin) |
|
1,138 mg |
| Vitamin B3 (Niacin) |
|
3,618 mg |
| Vitamin B6 (Piridoksin) |
|
0,137 mg |
| Vitamin B9 (Folna kiselina) |
|
44 µg |
| Vitamin E |
|
25,6 mg |
| MINERALI |
|
|
| Kalcij (Ca) |
|
269 mg |
| Željezo (Fe) |
|
3,71 mg |
| Magnezij (Mg) |
|
270 mg |
| Fosfor (P) |
|
481 mg |
| Kalij (K) |
|
733 mg |
| Natrij (Na) |
|
1 mg |
| Cink (Zn) |
|
3,12 mg |
Tablica prikazuje prosječne nutritivne vrijednosti.
Izvor: USDA National Nutrient Database for Standard Reference,
Release 26 (siječanj 2014.)
Dodaj novi komentar.
Trenutno nema komentara
Komentari